EUROBAZA

Brisel/Bruxelles – Od tranzicije ka približavanju razvijenom Zapadu-ekonomski izazovi u zemljama istoene Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza, naslov je vrlo otrežnjujuae naueno-struene rasprave koju je organizirala Svjetska banka sa grupom najuticajnih ekonomista koji rade u Briselu, a skupom od oko 120 eminentnih ekonomskih struenjaka predsjedavao je potpredsjednik srbijanske vlade i buduai ministar za obrazovanje, nauku i tehnologiju Božidar ?elia.

Na konferenciji je izvršena prezentacija najnovijeg sveobuhvatnog istraživanja o efektima tranzicije u zemljama jugoistoene Evrope i bivšeg Sovjetskog saveza ka bogatim zemljama zapadne Evrope, a neobieno brojna delegacija iz Srbije takvu priliku je iskoristila kako bi se pokazalo „šta Srbija radi i šta zna u ovoj oblasti, kako bi i na taj naein poveaala vlastiti globalni uticaj ne samo u Briselu, vea i mnogo šire na sve više isprepletenom globalnom tržištu“, izjavio je ?elila.

„Na skupu su predstavljene najsvježije analize i iskustva kako obezbijediti da zemlje istoene Evrope pa i Srbija do?u do nivoa plata, penzija i života kakvi su u Belgiji, Švedskoj, Njemaekoj, Italiji ili Francuskoj. Iz ove debate u Briselu i analiza Svjetske banke koje su predstavljane potvr?eno je da je lakše završiti tranziciju nego doai do standarda kakav je u zapadnoj Evropi“, izjavio je ?elia za Radio Deutsche Welle.

Najnovije analize Svjetske banke pokazuju da zemlje koje su nedavno ušle u EU imaju oko 50% bruto domaaeg proizvoda po glavi stanovnika u usporedbi sa starim elanicama EU, što tako?e potvr?uje, reeeno je na konferenciji, da je tranzicija i ulazak u EU nužan i nezamjenjiv proces za zemlje istoene Evrope, ali da nije i dovoljan da bi se samim ulaskom postigao isti životni standard kao na Zapadu.

„Zato je i Srbiji potrebna sljedeaa, nova, generacija reformi, a izdvojio bih tri: da mnogo više investiramo u prosvjetu, nauku i tehnologiju jer u protivnom aemo biti u potpunosti prepušteni odlukama stranih velikih kompanija. Mi moramo imati i naše znanje i vlastitu tehnologiju da bi bili mnogo privlaeniji i za najnaprednije strane firme. Moramo imati vlastito znanje koje aemo moai prodavati svijetu! Drugi paket prioritetnih reformi je vrlo brzo uspostavljanje takvih institucija, naroeito onih regulatornog karaktera, u oblasti telekoma, energetike i medija koje ae obezbijediti da se predstojeaa tržišna utakmica provodi bez ikakvih smetnji u domenu slobodne konkurencije i ulaska i izlaska sa tržišta. Treai i najvažniji element predstojeaih reformi jeste neminovnost i potreba da se Srbija u ovom globalizovanom svijetu što prije okrene Evropi, ali i svijetu i da tražimo i prona?emo investitore iz Rusije, Indije, Kine i veoma bogatih fondova kakvi postoje u vrlo bogatom Persijskom zalivu, pa i iz Azije. Uvjeren sam da ae Srbija i buduaa vlada, uporedo sa veoma teškim poslom na klasienoj tranziciji i priprema za ulazak u EU, vea od danas morati uspostavljati takav model razvoja koji ae dovesti do toga da se u Beogradu, Novom Sadu, Leskovcu, Užicu, Loznici, Zajeearu – kroz nekoliko godina ili deceniju-dvije, živi na isti naein i sa istim životnim standardom kao i u Belgiji, Francuskoj ili Italiji.

Na pitanje RDW da li vea ima konkretnih nagovještaja da bi veliki strani investitori iz Evrope, Rusije, Indije ili drugih velikih tržišta uskoro mogli poeeti dolaziti s projektima i novcima u Srbiju, ?elia je odgovorio da je u toku nekoliko „vrlo konkretnih investicija, projekata ili pregovora sa Rusijom, Indijom, Kinom i arapskim zemljama, gdje postoje ne samo, kako se obieno misli nafta i novac, vea i stanovita znanja i moguanosti za investicije. Karta globalne mundijalizacije nije više samo Amerika i Evropa vea je mnogo kompleksnija, izazovnija i zahtjevnija, ali sam uvjeren da ae Srbija ukoliko bude imala izbalansiranu spoljnu politiku i osnaženu ekonomsku diplomatiju, biti u stanju da iskoristi mnoge nove izazove i šanse koje nudi takva nova karta svjetskog kapitalizma 21. vijeka“, izjavio je Božidar ?elia nakon konferencije o ekonomskim izazovima tranzicije u istoenoj Evropi i zemljama bivšeg Sovjetskog saveza.

ZS